Koreta, umetnički rad

Koretu, fiktivni državni aparat, stvaram od 1990. godine. Osnovni protokoli i procedure njenog izvođenja postavljeni su tada, dok materijal koji nastaje za potrebe, ili kao posledica sprovođenja političkih procesa Korete neprekidno prikupljam i razvijam.

Svoj rad ne počinjem, i mnogo godina ne vodim kao umetnički rad. Izvođenje konceptualizacije Korete kao umetničke prakse (proces koji je konstantno u toku) započinjem tokom osnovnih studija vajarstva. Pored završnih godišnjih i drugih izložbi studenata Fakulteta likovnih umetnosti, prvo samostalno izlaganje umetničkog rada Kraljevina Koreta održano je 2005. godine u galeriji Doma Omladine u Beogradu. Izložba realizovana u saradnji sa CESIDom IX Parlamentarni izbori u Kraljevini Koreti ukazala je na interdisciplinarni karakter Korete, i odredila njena dalja izlaganja/izvođenja. Pored izloženih skulptura parlamenta i političkih partija Kraljevine Korete (medijapan table, magneti i poslanička polja sa izloženim papirnatim lutkama/poslaničkim karticama), galerija je organizovana kao prostor glasanja čime je uslovila i odgovarajuće obrazce ponašanja. Događaj otvaranja, tokom kojeg se publika uključila u glasanje prateći uobičajene izborne procedure, praćen je i izbornim izveštajima (video rad, učešće Marka Blagojevića, CESID), a na izložbi je predstavljena i prva web prezentacija Kraljevine Korete. Postavka je tako, pored izloženih umetničkih objekata, uključila i kreiranje ritma čitavog događaja, načina njegove percepcije, kao i odgovarajuće izborne atmosfere. Oktobra 2005. godine započinjem saradnju sa pozorišnim rediteljem Vlatkom Ilićem na događaju Formiranja IX Vlade Kraljevine Korete. Od tada, sarađujemo na javnim izvođenjima i predstavama, čija se forma i struktura menjala od zavisnosti od svakog pojedinačnog događaja.

Izlaganja i publikovanja Korete uključuju prikupljeni (obrađen) materijal, a izvođenja i javno sprovođenje procedura događanja Korete. Pojedinačni radovi su najčešće finalne faze određenih pod-procesa, koji zajedno čine rad na Koreti. Sticanje tehnoloških (umetničkih) veština, kao i rad sa saradnicima iz drugih disciplina za cilj imaju razvijanje načina obrade materijala koji se neprekidno proizvodi, i njegovog predstavljanja publici, kao i pre-ispitivanje konkretnih uslova kreiranja umetničkog rada u uvek specifičnim kontekstualnim prilikama.

Vojislav Klačar
septembar 2009.


Konceptualizacija saradnje

Kao dva umetnika koja dolaze iz različitih matičnih disciplina – vizuelnih i dramskih umetnosti, od 2005. godine razvijamo model saradnje i umetničke proizvodnje, koji bi izazvao novo artikulisanu identifikacionu matricu – koja je više interdisciplinarna, više kritički orijentisana, kontekstualno ‘svesna’, pro-aktivna.

Naše umetničko delovanje uključuje prezentacije, diskusije, izlaganja, tekstove, publikacije, i naš cilj je da pored radova proizvedemo i atmosferu koja ih okružuje. Umetnički, teorijski, ideološki ‘svesnu’ atmosferu koja nosi potencijal zgušnjavanja u platformu koja bi omogućila prepoznavanje i razmatranje savremene umetničke prakse kao društveno relevantnog kritičkog delovanja. Naša namera je da stvaramo radove koji su kontekstualno-osetljivi: koji preispituju discipline u kojima operišu, prostore u kojima se izlažu ili izvode, pozicije koje zauzimaju ili nameravaju da zauzmu u svetu umetnosti, itd. Verujemo da su značenja koja nas okružuju podložna pregovorima, i zato koristimo prostore već-označene (sala Skupštine grada Beograda), insistiramo na aktivnoj ulozi publike (ona učestvuje u mehanizmima donošenja odluka), uključujemo iskustvo novih medija (struktura Parlamentarne Istorije Korete se oslanja na operativne protokole Interneta) i masovne produkcije (određeni javno izvedeni događaji su jedinstveni i ne mogu biti ponovljeni), ili preispitujemo velike narative (poput izlaganja procesa konstruisanja Istorije).

Čvrsto verujemo da umetnost nije nevina praksa, već da je društveno, ekonomski i politički determinisana, i zato nastojimo da transparentno učestvujemo u procesima kreiranja, izvođenja i konstituisanja društvene realnosti. To je jedino moguće kroz sprovođenje konstantno hibridnih taktika i strategija koje bi inicirale/izazivale paradigmatska re-definisanja, a u cilju opiranja globalnom tržištu i mehanizmima uključivanja koji neguju ne-kritičke, a-politične, tržišno-podesne umetničke radove.

Vojislav Klačar
Vlatko Ilić

oktobar 2008.